April 16, 2018 in Uncategorized

BAŠTALIŠTE – BEOGRADSKA BAŠT-ORGANSKA OAZA

Kako popularizovati uzgajanje hrane i urbano baštovanstvo u Beogradu – tema je o kojoj se razgovaralo na četvrtom Beogradskom festivalu cveća, koji se od 20. do 22. septembra održao u parku Manjež. Tom prilikom predstavljeni su rezultati projekta „Baštalište“, urbane gradske bašte nastale spontanom inicijativnom Beograđana željnih svog parčenceta prirode i zdravog zalogaja proizvedenog sopstvenim trudom.

Mada je Beograd milionski grad, u njemu postoji svega nekoliko gradskih bašti koje su napravili stanovnici koji su samoinicijativno zauzeli javne površine i počeli da na njima uzgajaju voće, povrće, cveće. Gradski urbanistički plan ne definiše urbane bašte, pojedinci ih ne popularišu, zbog čega se i malo zna o njima.

Do kvalitetne hrane je sve teže doći, a Beograd ima previše neiskorišćenog prostora koji bi mogao da predstavlja dodatni izvor namirnica za sve one koji bi svoje vikende radije provodili sa baštenskim makazama nego sa daljinskim u ruci. Urbana poljoprivreda može u gradu da obezbedi svežu, zdravu i jeftinu hranu. Istovremeno, sve generacije gradskog stanovništva dobijaju priliku da se bave fizičkom aktivnošću, nauče kako se biljka gaji, kako se dobija zdrav proizvod, a naravno, da za to vreme i druže. Bašte ne obogaćuju samo gradske opštine zelenim površinama, već podstiču i zajedništvo u komšiluku.

Drugi gradovi i države predano neguju instituciju gradskih bašti. U Njujorku, Berlinu, Beču ili Londonu, svi koji vole baštenske poslove, a nemaju plac, mogu dobiti na korišćenje parče gradske zemlje u okviru projekata zajedničkih bašti i urbanog baštovanstva. Interesovanje je toliko, da su mnogi Njujorčani godinama na listi čekanja za svoj „grumen“ zemlje u gradu.

Jedan od načina da se Beograd promeni na bolje jeste primer Baštališta, urbane gradske bašte koja se nalazi u Slancima, 20 minuta od centra grada. Baštalište su prošle zime osnovale organizacije WWOOF Srbija i Beogradski festival cveća, eko aktivisti i entuzijasti sa željom da njegovi članovi uzgajaju povrće za svoje potrebe, ali i da skrenu pažnju gradske vlasti na ekološki i ekonomski interes pretvaranja zapuštenih urbanih prostora u cvetnjake i povrtnjake, koji bi bili dostupni velikom broju građana.

„Prijateljica i ja smo htele da gajimo povrće za sebe iz potrebe i želje da se zdravo hranimo i provodimo vreme u prirodi sa drugim ljudima i u kontaktu sa javnošću. Shvatili smo da to nije samo naša priča, da ima ljudi koji bi nam se priključili i onda je spontano nastalo Baštalište. Sama reč pokazuje ono što je naša orjentacija, bašta plus igralište – baštalište. Kao gradska deca koja su se odrodila od proizvodnje hrane i, kad kupujemo, uopšte nemamo svest o tome da je za proizvodnju hrane potrebno mnogo energije, volje i strpljenja, nama je bilo bitno da se vratimo počecima i da razumemo proces proizvodnje hrane, bez obzira na rezultate. Obično nas pitaju koliki nam je bio prinos, ali kao da je to važno. Ovde se radi o nečemu drugom – mi smo davno kao društvo izašli iz situacije u kojoj smo bili prinuđeni da radimo za hranu. Sad je ima i previše, pogledajte koliko se hrane baca u svetu, tako da smo mi kao nova generacija baštovana motivisani drugim stvarima“, kazala je na održanom skupu u okviru Beogradskog festivala cveća Katarina Milenković iz Baštališta.

Više na sajtu Detinjarije




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

By browsing this website, you agree to our privacy policy.
I Agree